Kilometri perzijske povijesti (putovanje u Iran)

Kilometri perzijske povijesti (putovanje u Iran)

Nekako se ne mogu otkačiti od Irana i mogućnosti da vas nagovorim na putovanje u Iran. Imam osjećaj kako bih o Iranu mogla pričati dani, ali mogla bih i satima sjediti posred Isfahana i promatrati ljude…

Teheran, Širaz, Isfahan, Jazd – to su samo neki od gradova koje smo obišli na posljednjoj turi. Zapravo sve sam ih već vidjela, ali tako se lijepo vratiti na mjesto gdje su i uspomene lijepe. I dalje mi je Jazd nekako najviše prirastao srcu, ali moram priznati da nakon tri dana Isfahana, aposlutno se slažem da je najljepši grad i svaka čast šahu Abasu Velikom na ovom remek djelu.

m_IMG_0682
Ulice Teherana

U Teheranu sam ovog puta bila svega jedan dan i bilo je naporno jer smo slabo spavali, a cijeli dan smo zujali po gradu. Ipak, odlazak na večeru u Darband bi uvijek ponovila i preporučila. Taj dan čak sam imala i trunčicu vremena da prošećem okolnim ulicama. Ljudi kad dođu u Teheran zapravo ne znaju što očekivati, ali vjerujte mi to je velika košnica, velegrad, sa stotinama parkova i ne, Teheran nema neki svoj centar (ko Zagreb Trg bana Jelačića), već možete samo biti bliže ili dalje od nekog parka ili muzeja. Mi smo imali odličnu lokaciju, ali malo vremena za pravi Teheran.

mIMG_0701
Darband

Širaz – grad pjesnika , slavuja, cvijeća (i nekada vina)

(Bolje avionom nego busom od Teherana do Širaza!) Iz Širaza se odlazi na izlete u Perzepolis, Pasargad (ovdje se nalazi Kirova grobnica) i Nakš-e Rostam (Dolina kraljeva), a mi smo iz Širaza poslije nastavili za Jazd. Širaz je lijep, zanimljiv, čuva zaštićeni Perzijski vrt, a od nekih znamenitosti koje treba vidjeti svakako bih istakla Vakil bazar (i džamiju) i kojem se vrijedi izgubiti. Tu je i citadela Karim Kana koju ne treba zaobići prije svega jer je Karim Kan bio jedan od omiljenih iranskih vladara. On nije želio da ga nazivaju šahom i kažu da je živio običnim životom pa ga je narod iznimno cijenio. Citadela (opasuju je velike zidine i nekoliko kula-osmatračnica) gradila se 13 godina. Navodno ju je gradilo 12000 vojnika i za ukrašavanje je korišteno 51 kg zlata. U vrijeme Pahlavija, citadela je pretvorena u zatvor, a danas je to muzej.

mIMG_0727
Karim Kanova citadela

Poput tipične kuće, citadela izvana nema prozora. Ulazi se kroz samo jedna vrata u malo predsoblje, odakle je pogledu skriven vrt s agrumima i bazenčićima. U sve prostorije u zdanju ulazi se iz vrta, a posebno su interesantni trijemovi za odmor.

m_IMG_0796U Širazu nikako ne smijete zaobići mauzoleje pjesnika Hafeza i Sadija, a kad upoznate njihova djela, zaista ćete cijeniti trenutak posjete njihovom grobu.

Hafez mi je nekako posebniji. Njegovo ime znači „onaj koji zna Kur`an napamet“, a pravo mu je ime Šamsedin Muhamed. Živio je u 14. stoljeću. Kažu da svaki Iranac u kući ima Hafezovu knjigu jer vjeruju da u njegovim stihovima mogu pronaći odgovor na sva životna pitanja, probleme. Vjerovali ili ne, ispred Hafezove grobnice uvijek ima neki čiča koji za nešto bakšiša dijeli kartice s njegovim stihovima. Vi postavite pitanje, izvučete karticu, a onda date da vam netko s farsija prevede stihove tj. odgovori na vaše pitanje.

„You are a faitful man, but the others can`t understand your value. You did your best for the others but, in vain. They are not as same as you. Don`t talk with anybod about your mysteries, it is useless. No one can recognize you and your trustworthy…“

Kako i doliči svakom putniku i ja sam u Širazu prošla kroz vrata Kur`ana. Običaj je kažu da putnik prođe kroz ova vrata kako bi ga na njegovom putu pratila sreća. Sreća? Pa recimo da je sve dobro završilo. Da me sutra šaljete na isto putovanje i da znam da će sve biti baš kako je bilo, išla bih opet i sve bih jednako napravila. Ma kako bilo, moje uspomene su samo najljepše. Iran zaslužuje samo lijepa sjećanja.

mIMG_0815
Vrata Kur`ana u Širazu

Ostavština Kira Velikog

U vrijeme dinastije Ahamenida stvoreno je prvo Perzijsko carstvo. Najveću zaslugu svakako preuzima Kir Veliki (6. st. pr. Kr.). Kažu da je imao samo 21. godinu kada je došao na vlast. Za njegove vladavine stvoreno je do tada najveće carstvo u povijesti, a protezalo se od Male Azije sve do Inda. Kir Veliki bio je faca svoga vremena i čovjek ispred svoga vremena. Kir Veliki bio je izniman političar, taktičar, prije svega vojskovođa. Unatoč osvajanjima, pokoreni narodi brzo su ga zavoljeli zbog njegove velikodušnosti. Naime, on nije terorizirao pokorene, već im je dao istu slobodu kao i prije, poštivao je njihovu vjeru i običaje. Vrlo brzo od pokorenih naroda stvorio je svoje pobornike. Kirov cilindar danas nam svjedoči kao prva povelja o pravima čovjeka ikad zapisana u povijesti.

Kir Veliki zemlju je podijelio na upravne jedinice (satrapije) na čelu kojih su bili satrapi, a vrhovna vlast bila je centralizirana. I to je bio jedan od razloga zašto se njegovo carstvo održalo još dvjesto godina na nakon njegove smrti. Ovu shemu preuzeo je i sam Darije V eliki.

Kir je oslobodio Židove iz babilonskog ropstva i Kirovim ediktom naložio izgradnju hrama u Jeruzalemu. Spominje se u Bibliji i jedini je nežidov opisan kao mesija ili božanski kralj u Tanakhu (Biblija).

mIMG_0858
Kirova grobnica u Pasargadu

Veličina njegova lika i djela i dan danas je neosporna. Američka deklaracija nezavisnost svoje korijene ima u Kirovoj povelji, a 1992. godine Kir je uvršten na listu 100 najutjecajnijih ljudi u povijesti. Dodajmo priči o Kiru Velikom i Aleksandra Makednoskog koji je prema legendi, kad je napao Perzijsko carstvo i krenuo prema Perzepolisu, došao u Pasargad gdje je bila Kirova grobnica, ali samo kako bi mu se poklonio i odao počast. Došavši na njegov grob postavio je svoje vojnike da čuvaju grobnicu od pljačkaša. Nažalost, njegovi vojnici oglušili su se o naredbe pa kada se Aleksandar vratio vidio je opljačkan grob, a u znak kazne stražare je dao smaknuti. Eto, toliko je Kir bio važan kada mu se i sam Aleksandar divio!

Svoju novu prijestolnicu Kir je dao sagraditi iz temelja i nazvao ga je Pasargad. Znanstvenici kažu da je i grad građevinski projekt vrijedan divljenja. Odmarajući se u Pasargadu, Kiru je ovo mjesto bilo i za odmor pa je dao sagraditi mnoštvo vrtova koji se danas smatraju kolijevkom pravih perzijski vrtova. Ti vrtovi navodnjavani su sustavom kanata kojim su vodu dovodili u grad iz udaljenih dijelova. Nadalje, temelji građevina napravljeni su tehnologijom izolirane baze koja štiti od mogućih potresa (ista tehnologija koristi se i danas pri izgradnji nuklearnih elektrana); a u gradnji su korištene i metalne kopče koje su spajale kamene blokove.

mIMG_0863

Zanimljivo je da Kirova grobnica poznata kao grobnica Salomonove majke. Priča kaže kada su na ova područja počeli prodirati Arapi koji su htjeli srušiti i grobnicu, lokalno stanovništvo uvjerilo ih je da to nije grobnica Kira Velikog, već o grobnica majke samog Salomona. Kako bih ih uvjerili u to natpis u grobnici zamijenili su stihovima iz Kur`ana.

Iako realno u Pasargadu nema velikih zadanja kojima biste se divili jer je gotovo sve razrušeno kroz stoljeća ratnih osvajanja, vjerujem da svatko od putnika namjernika treba doći tamo i odati počast Kiru Velikom.

mP1110753

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedintumblrmail


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *